Sveti Benedikt, zaštitnik Europe i utemeljitelj zapadnog redovništva, slavi se danas, 11. srpnja. Njegovo ime ostalo je trajno povezano s duhovnom obnovom Europe, a njegovo poznato geslo “Ora et labora” – “Moli i radi” – stoljećima nadahnjuje vjernike da život grade na ravnoteži molitve, rada i služenja bližnjima. Sveti Benedikt rođen je oko 480. godine u Nursiji (današnja Norcia u Italiji) u uglednoj obitelji. Kao mladić otišao je u Rim na školovanje, no razočaran moralnim stanjem tadašnjeg društva napušta grad i povlači se u samoću. Nekoliko godina živio je kao pustinjak u špilji kod Subiaca, gdje se posvetio molitvi, pokori i traženju Boga. Njegova svetost i mudrost ubrzo su privukle mnoge učenike pa osniva više samostanskih zajednica. Najveće i najpoznatije djelo ostvario je osnivanjem samostana Monte Cassino, između Rima i Napulja, oko 529. godine. Upravo je taj samostan postao kolijevka benediktinskog reda i jedno od najvažnijih duhovnih i kulturnih središta europske povijesti. Za svoje redovnike Benedikt je napisao Pravilo svetog Benedikta, koje se temelji na umjerenosti, poslušnosti, zajedništvu te skladnom odnosu molitve i rada. Geslo “Ora et labora” sažima njegov pogled na kršćanski život – čovjek je pozvan svakodnevno njegovati odnos s Bogom, ali i odgovorno raditi, stvarati i služiti zajednici. Posebno mjesto u Benediktovu životu zauzima njegova sestra blizanka, sveta Skolastika. I ona je svoj život posvetila Bogu te se smatra utemeljiteljicom ženskog benediktinskog redovništva. Predaja govori kako su se brat i sestra jednom godišnje susretali radi zajedničke molitve i duhovnog razgovora. Njihov posljednji susret ostao je zapamćen po događaju kada je Skolastika svojom usrdnom molitvom isprosila snažno nevrijeme kako bi Benedikt ostao s njom još jednu noć u razgovoru o Božjim stvarima. Tri dana nakon njezine smrti Benedikt je, prema predaji, u viđenju ugledao njezinu dušu kako poput bijele golubice odlazi u nebo. Sveti Benedikt preminuo je oko 547. godine u samostanu Monte Cassino, gdje je i pokopan uz svoju sestru Skolastiku. Papa Pavao VI. proglasio ga je 1964. godine zaštitnikom Europe, istaknuvši njegovu neprocjenjivu ulogu u očuvanju kršćanske baštine, razvoju kulture, obrazovanja i europske civilizacije. Blagdan svetog Benedikta podsjeća da su molitva, pošten rad, odgovornost i služenje drugima trajne vrijednosti na kojima se može graditi ne samo osobni život, nego i društvo u cjelini. Njegovo jednostavno, ali snažno geslo “Ora et labora” i danas ostaje aktualan poziv svakome čovjeku da u svakodnevici pronađe ravnotežu između duhovnog života i predanog rada. Navigacija objava Iva Pokrajčić- Mladost, elegancija i autentičnost u borbi za titulu fotomodela BiH
