Na današnji dan 1993. proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna

Na današnji dan, 28. kolovoza 1993. godine, u Grudama je proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna, koja je nastala prerastanjem dotadašnje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.

Hrvatska zajednica Herceg-Bosna osnovana je 18. studenoga 1991. godine kao politička, kulturna, gospodarska i teritorijalna organizacija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Njezino utemeljenje hrvatsko političko vodstvo obrazlagalo je okolnostima rata i srpske agresije u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Dvije godine poslije, 28. kolovoza 1993., Hrvatska zajednica Herceg-Bosna dobila je naziv Hrvatska Republika Herceg-Bosna. Proglašenje je uslijedilo u vrijeme intenzivnih međunarodnih pregovora o budućem ustroju Bosne i Hercegovine, neposredno nakon predstavljanja Owen-Stoltenbergova mirovnog plana, koji je predviđao organiziranje BiH kroz tri nacionalne republike.

Prvi predsjednik Herceg-Bosne Mate Boban u svojim je istupima naglašavao kako cilj nije etnička podjela Bosne i Hercegovine, nego osiguravanje ravnopravnog položaja hrvatskog naroda unutar države.

„Mi jednostavno ne tražimo nikakvu etničku podjelu Bosne i Hercegovine. Mi hoćemo Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu državu u postojećim granicama, a unutar hrvatski narod da ima pravo na sebe u kulturnom, gospodarskom, političkom i svakom drugom smislu da bude narod sa svim onim uresima suverenosti kojeg svaki narod ima“, izjavio je Boban.

Od Washingtonskog sporazuma do prestanka djelovanja

Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je, zajedno s Republikom Hrvatskom i Republikom Bosnom i Hercegovinom, jedna od strana uključenih u Washingtonski sporazum iz ožujka 1994. godine, kojim je uspostavljena Federacija Bosne i Hercegovine kao zajednica hrvatskog i bošnjačkog naroda.

Nakon donošenja Ustava Federacije BiH 30. ožujka 1994. strukture Herceg-Bosne nastavile su određeno vrijeme djelovati. Proces njihova gašenja i prijenosa nadležnosti odvijao se tijekom sljedećih godina, a u kolovozu 1996. ovlasti Vlade Herceg-Bosne prenesene su na Vladu Federacije Bosne i Hercegovine.

Herceg-Bosna raspolagala je vlastitim političkim i upravnim strukturama, među kojima su bili parlament, vlada i predsjednik, kao i javna poduzeća, a djelovala je na područjima koja je tijekom rata nadziralo Hrvatsko vijeće obrane.

Naziv Herceg-Bosna stariji je od političke tvorevine

Sam naziv Herceg-Bosna nije nastao početkom 1990-ih. Upotrebljavao se i znatno ranije kao naziv za Bosnu i Hercegovinu, osobito od vremena austrougarske uprave. Tijekom vremena pojavljivao se ponajprije u svečanom i simboličkom kontekstu – u govorima, pjesmama, geslima i manifestima.

Od 1991. godine naziv dobiva novo političko značenje kroz Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu, a potom i Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu.

Prema dostupnim podacima, područje HR Herceg-Bosne obuhvaćalo je oko 10.950 četvornih kilometara, odnosno približno 21,4 posto teritorija Bosne i Hercegovine.

U njezin sastav ubrajalo se 30 općina: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Uskoplje, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno.

Proglašenje Hrvatske Republike Herceg-Bosne 28. kolovoza 1993. ostalo je jedan od važnih događaja ratnog i političkog razdoblja Bosne i Hercegovine početkom 1990-ih, a njezina uloga i danas je predmet različitih političkih i historiografskih tumačenja.