Danas počinje pobožnost 13 utoraka sv. Anti Padovanskom

Jedan od najštovanijih svetaca Katoličke Crkve zasigurno je Sveti Ante Padovanski, čije se ime s jednakom ljubavlju izgovara u Padovi, gdje se nalazi veličanstvena bazilika s njegovim posmrtnim ostacima, ali i diljem svijeta. Njegova duhovna ostavština i danas nadahnjuje milijune vjernika.

Rođen oko 1195. godine u Lisabon, u uglednoj obitelji, na krštenju je dobio ime Fernando. Već u mladosti pokazivao je duboku sklonost prema duhovnom životu te je pristupio zajednici kanonika koji su živjeli prema pravilu sveti Augustin. Najprije je boravio u samostanu svetog Vinka u rodnom gradu, a zatim u poznatom samostanu Svetog Križa u Coimbra, tadašnjem središtu znanja i kulture.

Ondje se s posebnom predanošću posvetio proučavanju Svetoga pisma i djela crkvenih otaca. Stečeno znanje kasnije će obilježiti njegovo propovijedanje i poučavanje, koje je bilo duboko, ali istodobno razumljivo običnom čovjeku.

Presudan trenutak u njegovu životu dogodio se 1220. godine, kada su u Coimbri bile izložene relikvije franjevačkih misionara pogubljenih u Maroku. Njihovo svjedočanstvo vjere snažno je potaknulo mladog Fernanda da promijeni životni put. Napustio je augustince i pridružio se franjevcima, uzevši ime Antun. Želja mu je bila krenuti u misije i nasljedovati mučenike, no zbog bolesti je bio prisiljen vratiti se iz Afrike.

Godine 1221. sudjelovao je na znamenitom kapitulu u Asiz, gdje je susreo Sveti Franjo Asiški. Nakon toga živio je povučeno u samostanu blizu Forli. Upravo ondje, gotovo slučajno, otkriven je njegov izniman dar govorništva kada je pozvan održati propovijed na jednom svećeničkom ređenju. Njegove riječi oduševile su slušatelje, a poglavari su mu povjerili službu propovjednika.

Njegovo djelovanje u Italiji i Francuskoj bilo je iznimno plodonosno. Mnogi su se, potaknuti njegovim riječima, vratili vjeri i Crkvi. Osim toga, bio je među prvim učiteljima teologije unutar franjevačkog reda, a predavao je u Bologna uz potporu svetog Franje. Time je dao snažan temelj razvoju franjevačke teološke misli, koja će kasnije doseći vrhunac u djelima Sveti Bonaventura i Duns Scotus.

Nakon što je obnašao službu provincijala u sjevernoj Italiji, nastavio je neumorno propovijedati. Posljednje godine života proveo je u blizini Padove, gdje je i preminuo 13. lipnja 1231. godine. Već godinu dana kasnije, papa Grgur IX proglasio ga je svetim, potaknut i brojnim čudesima koja su se pripisivala njegovu zagovoru.

U svojim propovijedima sveti Ante posebno naglašava važnost ljubavi, koja je, kako piše, srž i pokretač vjere. Bez ljubavi, vjera gubi svoju snagu. Često upozorava na ljudske slabosti i poziva na borbu protiv grijeha, ističući vrijednost poniznosti, čistoće i velikodušnosti.

Njegove riječi snažno odjekuju i danas, osobito u vremenu kada materijalno bogatstvo često zasjenjuje duhovne vrijednosti. Pozivao je na brigu za siromašne i podsjećao da je pravo bogatstvo ono koje se nosi u srcu.

Središnje mjesto u njegovu nauku zauzima Krist. Razmatranje Kristova života, osobito njegova rođenja i muke, vodi čovjeka prema dubljem razumijevanju vlastitog dostojanstva i Božje ljubavi. U križu je vidio zrcalo u kojem čovjek prepoznaje svoju vrijednost i cijenu otkupljenja.

1.Čudesa
O čudotvorni sveti Ante, koji si toliku moć od Boga primio da činiš velika čudesa, ponizno te molimo da i nama učiniš to veliko čudo da se mognemo čuvati od svakoga zla duše i tijela. – Oče naš…, Zdravo, Marijo…, Slava Ocu…

2.Smrt
O sveti Ante, koji si toliku moć imao nad smrti duše – grijehom, te si mnoge sačuvao od te strašne smrti, molimo te svom dušom, izmoli i nama tu veliku milost da se očuvamo od najstrašnije smrti – smrtnoga grijeha. – Oče naš…, Zdravo, Marijo…, Slava Ocu…

3.Milost obraćenja
O sveti Ante, koji si toliki dar od Boga primio da obraćaš tvrdokorne grješnike i krivovjerce, najvruće te molimo, isprosi nam milost da nikad ne zađemo s puta istine, nego da uvijek budemo čvrsti i stalni u svetoj vjeri Isusovoj i pripravni za nju svoju krv proliti. – Oče naš…, Zdravo, Marijo…, Slava Ocu…

4.Protivštine
O sveti Ante, koji si tolike obranio od protivština i nevolja duhovnih i vremenitih, ponizno te molimo, sačuvaj nas od svih protivština i nevolja ili nam isprosi milost da ih za ljubav Isusovu strpljivo podnesemo. – Oče naš…, Zdravo, Marijo…, Slava Ocu…

5.Vrag
O sveti Ante, koji si toliku moć i vlast imao nad vragovima i izgonio ih iz opsjednutih osoba i mjesta, ponizno te molimo, isprosi nam milost da se vazda mognemo od vraga očuvati i od njegovih se napastovanja obraniti. – Oče naš…, Zdravo, Marijo…, Slava Ocu…

6.Guba
O sveti Ante, koji si osobitu milost imao duhovno i tjelesno gubave ozdravljati, ponizno te molimo, isprosi i nama milost da se mognemo očuvati od svakoga, a osobito teškoga grijeha, jer je grijeh smrtonosna i najgora guba duše. – Oče naš…, Zdravo, Marijo…, Slava Ocu…

7.Bolest
O sveti Ante, koji si brojne bolesnike ozdravio, ponizno te molimo, isprosi i nama milost da se očuvamo od bolesti duše i tijela. – Oče naš…, Zdravo, Marijo…, Slava Ocu…

8.More
O sveti Ante, koji si oslobodio tolike da se za vrijeme strašnih morskih oluja ne utope u valovima mora, ponizno te molimo, isprosi i nama milost da nas valovi zlog i izopačenog svijeta ne utope u more vječnoga izgubljenja. – Oče naš…, Zdravo, Marijo…, Slava Ocu…

9.Verige
O sveti Ante, koji si mnoge grješnike izbavio iz verigâ vraga paklenoga, ponizno te molimo, isprosi i nama milost da po smrtnomu grijehu ne upadnemo u vražje verige, ili, ako po nesreći upadnemo, da se što prije po milosti Božjoj iz njih izbavimo. – Oče naš…, Zdravo, Marijo…, Slava Ocu…

10.Udovi
O sveti Ante, koji si tolikima bolesne udove ozdravio, molimo te ponizno, isprosi i nama milost da očuvamo sve svoje udove od grijehâ na koje su toliko skloni. – Oče naš…, Zdravo, Marijo…, Slava Ocu…

11.Izgubljene stvari
O sveti Ante, koji si tako često uslišao one što su te s potpunim pouzdanjem molili da nađu izgubljene stvari, ponizno te molimo, isprosi i nama, ako po nesreći grijehom izgubimo milost Božju, da se opet što prije u nju vratimo. – Oče naš…, Zdravo, Marijo…, Slava Ocu…

12.Pogibelji
O sveti Ante, koji si tolike očuvao od pogibelji ili ih iz njih izbavio, ponizno te molimo, isprosi i nama milost da se mognemo trajno čuvati od pogibelji duše i tijela. – Oče naš…, Zdravo, Marijo…, Slava Ocu…

13.Potrebe
O sveti Ante, koji si vazda pružio svoju čudotvornu ruku onima što su se pouzdano u svojim duhovnim i vremenitim potrebama k tebi utjecali, ponizno te molimo, isprosi nam milost da mognemo vazda od svemogućeg Boga isprositi potrebne duhovne i vremenite stvari. Amen. – Oče naš…, Zdravo, Marijo…, Slava Ocu…

Ako tražiš čudesa
Ako tražiš čudesa,
Mol’ se svetom Anti;
Njem’ su od nebesa
Čuda dari dati.

Pripjev:
On ozdravlja bolesne,
A mrtve uskrisuje;
Vraga, gubu odgoni,
I nevolje svake.

More od njeg’ strahuje,
A verige pucaju;
Uda, stvari propale,
Stari, mladi primaju.

On ozdravlja…

Iščeznu pogibelji,
A nevolje nestaje,
Kažu koji primaju,
Za sve Padovanci.

On ozdravlja…

Slava Ocu i Sinu
I Duhu Svetomu.

On ozdravlja…

R. Moli za nas, sveti Ante.
O. Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Pomolimo se
Dobri i blagi Bože, koji blaženog Antu, priznavaoca svoga i naučitelja, neprestanim sjajem čudesa nadaruješ, milostivo dopusti da sigurno po njegovu zagovoru postignemo što po njegovim zaslugama molimo. Po Kristu, Gospodinu našemu. Amen.

Krunica sv. Antuna

1. Slavni sveti Antune, svetim i moćnim zagovorom kod Boga mnoge si sačuvao od zla i izbavio iz same smrtne opasnosti. Molimo te, čuvaj i nas od najvećeg zla – grijeha i izbavi nas iz najstrašnije opasnosti – smrti vječne. Slava Ocu…
2. Krive nauke, zli primjeri i prividna sreća zemaljskih zavodljivosti odvode mnoge u zabludu i grijeh. Sveti Antune, propovjedniče istine i uzore svetosti, izmoli nam svjetlo prave vjere i ustrajnost u milosti Božjoj. Slava Ocu…
3. Dobri sv. Antune! Ti si svojom ljubavlju prema svima pritjecao u pomoć u nevoljama, tješio u žalostima, izbavljao iz tjeskoba. Budi i nama u pomoći u svim potrebama! Izmoli nam milost da strpljivo s Isusom nosimo svoj križ. Slava Ocu…
4. Sv. Petar nas opominje da budemo trijezni i da bdijemo jer “naš protivnik, đavao, obilazi kao ričući lav, tražeći koga da proždre”. Sv. Antune, ti si strah i trepet zlih duhova. Štiti nas od svih njihovih nasrtaja i daj nam da ih pobijedimo jakošću vjere. Slava Ocu…
5. Naši su grijesi guba koja nagrđuje čitavo naše biće i stavlja u opasnost i samu našu vječnu sreću. Sveti naš pokrovitelju, izmoli nam da se očistimo od gube grijeha. Slava Ocu…
6. Najveće vremenito dobro jest zdravlje. Možda smo ga često puta pokvarili svojim neumjerenim životom. Ozdravitelju bolesnih, sv. Antune, izmoli nam trajno zdravlje duše i tijela. Slava Ocu…
7. Naš je život sličan lađi na uzburkanu moru: valovi neurednih strasti i oluje zlih primjera prijete našem spasenju. Divni sv. Antune, sjajnim svojim svjetlom privedi nas u luku vječnoga spasenja. Slava Ocu…
8. Naši grijesi i zle navike sputaše nas u lance. Sv. Antune, izmoli nam milost da se oslobodimo okova grijeha i zlih navika i da uživamo potpunu slobodu djece Božje. Slava Ocu…
9. Moćni sv. Antune, ti si čudesno iscjeljivao udove i oslobađao od svih boli. Čuvaj nas duhovno i tjelesno zdrave i postojane u jedinstvu vjere i ljubavi. Slava Ocu…
10. Sv. Antune, tvoja se slava raširila po svem svijetu jer pomažeš da se nađu izgubljene stvari. Svojim smo grijesima izgubili Božje prijateljstvo i duševni mir. Po tvom zagovoru daj da ih ne izgubimo nikada više i izmoli ih onima koji ih još ne posjeduju. Slava Ocu…
11. Mnoge nam pogibli prijete na putu zemaljskoga života. Sv. Antune, čuvaj nas od svih pogibli i izmoli nam milost da radosno služimo Bogu i bližnjemu i sretno prispijemo u vječnu domovinu. Slava Ocu…
12. Milostivi sv. Antune! Ti pomažeš svima koji se k tebi utječu. Sličan si suncu koje sve obasjava. I meni siromahu pruži pomoć i usliši me kad te molim. Slava Ocu…
13. Sv. Antune, ti nisi svetac jednoga mjesta ili zemlje, ti si svetac gotovo čitavoga svijeta. Neka se tvojim zagovorom Božje kraljevstvo još više širi po svijetu i donese mir, ljubav i spasenje svim ljudima. Slava Ocu…

Molitvenik fra Anđela Nuića