Arheološka istraživanja u Podvučjaku

Na području Podvučijaka potvrđeni su tragovi ljudske prisutnosti još od paleolitika.

Premda sustavna arheološka istraživanja nisu bila brojna, rezultati dosadašnjih istraživanja pokazali su da je riječ o prostoru iznimne arheološke vrijednosti koji je tijekom tisućljeća predstavljao važnu poveznicu između posavske ravnice i unutrašnjosti Bosne.
Prva značajnija istraživanja provedena su na lokalitetu Pivnica u Potočanima kod Odžaka. Nalazište se nalazi na izduženom brežuljku koji dominira ravnicom uz rijeku Bosnu i pruža širok pogled prema posavskom prostoru.

Nakon prvih površinskih nalaza Zemaljski muzej u Sarajevu proveo je probna istraživanja 1958. godine, a sustavna arheološka iskapanja izvedena su od 22. lipnja do 8. srpnja 1960. godine pod vodstvom Alojza Benca, uz sudjelovanje kustosa Đure Baslera. Istražena je površina od 233 m² te je utvrđeno postojanje dvaju kulturnih slojeva: mlađega sloja kasnoga brončanog doba i starijega sloja koji pripada kostolačkoj kulturi eneolitika. Time je potvrđeno postojanje trajnog naselja na ovom prostoru tijekom prapovijesti.

Drugo važno poglavlje istraživanja Podvučijaka vezano je uz paleolitik. Đuro Basler je početkom 1960-ih godina na lokalitetu Krndija u Potočanima identificirao paleolitičku stanicu. Iako su geološki procesi i erozija znatno oštetili nalazište, pronađeno je četrnaest kremenih artefakata na površini od svega šesnaest četvornih metara. Analiza nalaza pokazala je obilježja mlađega paleolitika, a lokalitet je okvirno povezan s ranijim fazama aurignacijena, odnosno s razdobljem između približno 36.000 i 34.000 godina starosti.

U okviru zajedničkog projekta Zemaljskog muzeja u Sarajevu i Sveučilišta u Kansasu tijekom 1974. i 1976. godine istraživano je paleolitičko nalazište Kadar. Istraživanja su potvrdila da je riječ o značajnom epigravetijenskom nalazištu otvorenog tipa. Pronađeni su brojni kameni artefakti, ostaci ognjišta i tragovi različitih radnih aktivnosti, a nalazište je datirano u razdoblje prije približno 17.000 godina. Nažalost, lokalitet je uništen izgradnjom ceste početkom 1980-ih godina.
Na području Kljenaca u Drenovcu pretpostavlja se postojanje srednjovjekovne nekropole stećaka. Lokalitet još nije arheološki istražen, a posebnu pozornost privlači veliki sandučasti stećak izrađen od vapnenca. Stećak je pravokutnog oblika s blago zaobljenim gornjim plohama te bez vidljivih ukrasa i natpisa. U njegovoj neposrednoj blizini nalaze se još četiri kamena spomenika. Vjerojatno je veći dio nekropole uništen tijekom poljoprivrednih radova ili korištenjem stećaka kao građevnog materijala. Buduća istraživanja trebala bi utvrditi izvorni opseg nekropole, njezinu starost i kulturnopovijesni značaj.

Velik arheološki potencijal kriju i stara groblja na području Podvučijaka. Među njima se posebno ističe groblje Lipa u Potočanima, smješteno na istaknutoj humci kojoj je moguće pristupiti s tri strane, dok se četvrta strana strmo spušta prema obližnjem potoku. Većina nadgrobnih spomenika potječe iz druge polovice 20. stoljeća i novijeg razdoblja, no sačuvan je i veći broj starijih kamenih nadgrobnika, križeva i stela karakterističnih za širi prostor sjeverne Bosne od sredine 19. do sredine 20. stoljeća.
Iako se groblje redovito održava, velik broj starijih spomenika s karakterističnom narodnom ornamentikom tijekom vremena premješten je s izvornih položaja. Izvorni broj i raspored starijih nadgrobnika danas je teško utvrditi jer su mnogi uklonjeni tijekom novijih ukapanja i uređenja groblja. Najveći broj odbačenih spomenika nalazi se na strmoj padini prema potoku. Uz prirodne procese i protok vremena, takvom je stanju pridonio i dugogodišnji izostanak sustavne zaštite lokaliteta.

Arheološka istraživanja na Lipi započela su 16. lipnja 2026. godine pod stručnim vodstvom arheologa dr. Aleksandra Jašarevića iz Muzeja u Doboju, koji ima višegodišnje iskustvo na području zaštitnih arheoloških istraživanja. Cilj istraživanja bio je utvrditi starost i raspored najstarijih ukopa na lokalitetu te provjeriti postoje li ispod današnjeg groblja stariji arheološki slojevi.
Probno istraživanje provedeno je na vršnom platou grobljanske humke. Istražna sonda otvorena je na relativno ravnom središnjem dijelu groblja, okruženom novijim i starijim nadgrobnim spomenicima. Tijekom istraživanja otkriveno je nekoliko grobnih raka orijentiranih u istom smjeru. Pokojnici su bili položeni opruženo na leđima, što odgovara uobičajenim kršćanskim pogrebnim običajima. Nisu uočeni tragovi spaljivanja niti drugi elementi koji bi upućivali na drukčije pogrebne prakse. Tijekom istraživanja prikupljeni su uzorci za daljnje analize, a konačni rezultati bit će poznati nakon njihove obrade i stručne interpretacije.

Daljnja istraživanja trebala bi obuhvatiti nekropolu stećaka u Drenovcu, kao i dodatna istraživanja eneolitičkog nalazišta Pivnica, kako bi se dobila cjelovitija slika razvoja naseljenosti i kulturnih procesa na području Podvučijaka.
Dosadašnja istraživanja pokazuju da Podvučijak nije bio rubni niti slabo naseljeni prostor, nego područje koje je tijekom više tisućljeća privlačilo ljudske zajednice zahvaljujući povoljnom položaju između riječnih dolina Bosne i Save te prirodnim komunikacijama prema unutrašnjosti Bosne. Paleolitička nalazišta Krndija i Kadar svjedoče o najstarijoj ljudskoj prisutnosti, dok Pivnica potvrđuje razvoj trajnih naselja tijekom eneolitika i kasnoga brončanog doba. Zbog toga Podvučijak zauzima važno mjesto u proučavanju prapovijesti i srednjovjekovne baštine Bosanske Posavine.

Izvor:Posavina